Važnost čitanja od najranije dobi

Hoću knjigu i ove godine sudjeluje na događaju Alpha roditeljstvo, konferenciji o suvremenom roditeljstvu koja nudi odgovore i pomoć novim, mladim roditeljima, kao i onim budućima. Svaki si je roditelj barem jednom postavio isto pitanje - "Jesam li dobar roditelj?", "Činim li nešto pogrešno?"; svi proživljavaju univerzalno iskustvo straha da ne pogriješe u odgoju svoje djece, ali čini se da je i velik broj roditelja istovremeno uvjeren da svim drugim roditeljima jednostavno ide bolje nego njima. Činjenica je da su i mladi roditelji opterećeni morem savjeta, željenih i neželjenih, ali da su i - za razliku od prijašnjih generacija roditelja - okruženi enormnom količinom informacija. Pritisak da budemo savršeni u kombinaciji s velikim brojem primjera savršenih roditelja koje vidimo online (a treba se uvijek podsjetiti da život online ne odražava onaj stvarni!) rezultira često velikim pritiskom i stresom.

Kako bi roditelji lakše isplivali iz tog mora informacija i zadržali ono što je korisno i bitno, osnovana je konferencija nazvana po generaciji alpha, koja okuplja stručnjake iz raznih područja i nudi niz praktičnih savjeta, pomoći i resursa za što kvalitetniji odgoj. Hoću knjigu će se ondje priključiti sa savjetima vezanim uz čitanje i odgajanje malih knjiških moljaca.

Zašto je čitanje bitno?

Čitanje pomaže djeci kod razvoja kognitivnih vještina, a kasnije i kritičkog razmišljanja, razvija njihov govor i jezik, a rječnik im postaje bogatiji. Općenito je pogrešno misliti kako je djeci potrebno sve pojednostaviti kako bi shvatili te da slikovnice ne bi smjele sadržavati previše kompleksne i nepoznate riječi. Razmislimo samo - ako nisu okruženi nepoznatim riječima iz slikovnica, a ne čuju ih od nas (jer koristimo samo poznate i jednostavne), odakle će naučiti? Osim za kognitivni, čitanje je iznimno bitno i za emocionalni razvoj. Djeca kroz razne bajke i priče uče o međuljudskim odnosima, kao i problemima tipa dijeljenje, opraštanje, sklapanje prijateljstva, što su sve iznimno važne socijalne vještine koje u tom periodu lagano stječu.

Djeci je potrebno čitati od malih nogu. Dapače, preporučuje se dnevna rutina od barem 15 minuta zajedničkog čitanja, a ta aktivnost jača odnos roditelj-dijete, pomaže im kod stvaranja navike, ali i stvara predvještine potrebne za kasnije samostalno čitanje.

Čitanje kao primjer

Često se roditelji pitaju kako potaknuti dijete na to da želi čitati. Potrebno je prisjetiti se da djeca od samog početka imaju potrebu za imitacijom roditelja i vrlo često žele činiti sve ono što činimo mi, odnosno kopirati nas. Ako dijete često vidi roditelja s knjigom, čak i dok je toliko malo da ne razumije što knjiga zapravo jest, vidjet će da je to nešto što roditelja zabavlja i veseli i htjet će i samo uzeti i držati knjigu. Jednako onako kako uzimaju mobitele, upravo zato što su roditelji vrlo često na njima.

Ako nisi neki zagriženi čitatelj, ne očajavaj! Nije potrebno u potpunosti mijenjati životni stil i navike i osjećati se krivo (iako je čitanje dobro za sve!). Dok su mlađi, čitamo im mi, a kad su već dovoljno stari za samostalno čitanje, potrebno je prikazati to kao zabavnu aktivnost. Možeš uvijek istražiti knjige i žanrove koji bi potencijalno zanimali malog čitatelja, metodom pokušaja i pogrešaka, ali bez nepotrebne prisile. Prisila, kao što znamo, vodi do otpora, što je nešto što želimo izbjeći u ovakvoj situaciji.

Audiopriče kao korisna alternativa

Roditelji koji s vremena na vrijeme puste djeci audiopriču ili video verziju neke priče nisu loši roditelji. Moramo biti realni i priznati si da se svima dogodi loš i gužvovit dan, bolest ili gubitak glasa ili jednostavno neka situacija koja nas na to primora. Dakako, ne smijemo se oslanjati na to kao na jedini dodir s knjigama, već gledati to kao vrijednu nadopunu rutini čitanja i pričanja priča; bitno je da djeca ostanu u konstantnom kontaktu s knjigama bez obzira na format.

A za razliku od čitanja slikovnica zajedno s djecom, audiopriče donose nešto novo - potiču aktivno i mirno slušanje i razvoj mašte, jer je dijete prisiljeno slušati i samo zamišljati likove, mjesta i vizualizirati si čitavu priču u glavi.

Kako odabrati kvalitetan audio/video?

Kod odabira digitalne verzije priče za djecu, potrebno je obratiti pozornost na tri najbitnija elementa:

• jasna i smirena naracija
• kvalitetan sadržaj i jezik
• primjeren tempo i trajanje kadrova

U ovo digitalno doba ljudi su sve više okruženi ekranima, a pozornost nam je sve gora i kraća. Dječji mozak nije ni približno spreman na takvu vrstu i razinu podražaja, kakvu često vidi i na društvenim mrežama (ovdje se ubraja i YouTube) ili u nekim crtićima. Iznimno brzi kadrovi od svega nekoliko sekundi koji se mijenjaju naglo, ekstremno jarke boje, nagli pokreti, sve je to neprilagođeno za djecu u razvoju i dugoročno im škodi, skraćuje pozornost, ali i navikava na određenu vrstu sadržaja zbog koje će im sve drugo biti dosadno i sporo.

Dok su video sadržaji dobri tijekom dana, pred spavanje se zbog manje upotrebe ekrana preporučuju eventualno audiopriče, a bitno je odabrati one koje imaju spore i umjerene kadrove, nježnije boje i smirenije priče.

Hoću knjigu prije tri je godine pokrenuo jedan takav projekt, gdje djeci i roditeljima pruža primjeren sadržaj i približava im knjige te potiče ljubav prema čitanju. Projekt je nastao u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, a zaživio kao nježne, spore i umirujuće priče prije spavanja, gdje epizode traju svega nekoliko minuta, a čitaju se brojni dječji hitovi i noviteti.

Emisija se zove Mali knjiški moljci, a sve epizode možeš vidjeti na našem YouTube kanalu.

Za sam kraj, donosimo ti i jednu simpatičnu vježbu za velike i male knjiške moljce. Nadamo se da će ti ovi savjeti koristiti i pomoći ti kod odgoja malog knjiškog moljca. Zapamti da nije i ne treba sve biti savršeno, da je čitanje primarno užitak i zabava a ne zadatak, i da sam ne zaboraviš ponekad biti dijete!